Jednostavno rečeno
Naučnici su otkrili kako mozak voćne muhe može zadržati kratkotrajnu memoriju čak i nakon što miris nestane. Ovo istraživanje može pomoći da bolje razumijemo kako ljudski mozak pamti informacije.
Nova otkrića o pamćenju
Istraživači sa Univerziteta u New Yorku otkrili su novu metodu kojom mozak voćne muhe zadržava radnu memoriju. Ova metoda se oslanja na „podijeljenu mrežu privlačenja“ koja omogućava muhi da zapamti smjer čak i nakon što je osjetilni podražaj nestao. Ova mreža koristi dvije vrste nervnih ćelija: PFG ćelije koje prate smjer i hΔK ćelije koje kontrolišu vrijeme formiranja memorije.
Podijeljena mreža privlačenja
Umjesto da se oslanja na stalnu povratnu informaciju, mozak voćne muhe koristi „podijeljenu mrežu privlačenja“ gdje su sadržaj i vrijeme memorije odvojeni dok se ne otvore inhibicijska vrata. Ovaj dizajn omogućava mozgu da efikasno obrađuje informacije bez gubljenja u beskonačnim ponavljanjima.
Kako funkcionišu ćelije PFG i hΔK
Mozak voćne muhe sadrži oko 200.000 nervnih ćelija, što ga čini idealnim modelom za proučavanje složenih nervnih krugova. PFG ćelije primaju informacije o smjeru iz unutrašnjeg kompasa muhe, dok hΔK ćelije kontrolišu vrijeme kodiranja memorije. Kada se pojavi miris, inhibicijska vrata se otvaraju, omogućavajući razmjenu signala i stabilizaciju smjera u memoriji.
Buduće primjene
Dr. Katherine Nagel i njen tim istražuju kako ova mreža funkcioniše tokom dužeg vremena i koje neurotransmitere koriste za otvaranje i zatvaranje vrata. Razumijevanje ovih procesa može pomoći u liječenju poremećaja poput ADHD-a, šizofrenije i demencije.
Zaključak
Otkrića Univerziteta u New Yorku predstavljaju važan korak ka dubljem razumijevanju radne memorije u mozgu. Proučavanjem voćne muhe možemo otkriti kako naši mozgovi efikasno zadržavaju informacije bez nepotrebnog trošenja energije, što može otvoriti nove mogućnosti za liječenje mnogih neuroloških poremećaja kod ljudi.