Napredak u Simulaciji Korteksa Mozga

U neviđenom koraku u oblasti neuroznanosti i računalne tehnologije, tim naučnika je postigao veliki naučni napredak razvojem precizne digitalne simulacije moždane kore koristeći superračunar “Fugaku”. Ovaj projekat predstavlja međunarodnu saradnju između Allen Instituta i grupe japanskih institucija pod vodstvom doktora Tadašija Jamazakija sa Univerziteta elektronskih komunikacija u Japanu.

Napredna tehnologija u službi neuroznanosti

Naučnici su uspjeli koristiti “Fugaku”, jedan od najbržih računara na svijetu, za provođenje složene simulacije moždane kore. Ovaj računar može izvršiti više od 400 kvadriliona operacija u sekundi, što pruža neviđene mogućnosti za proučavanje nervnih procesa. Ove ogromne računalne sposobnosti omogućavaju istraživačima simulaciju neuroloških bolesti i razumijevanje kako se one formiraju i razvijaju.

Digitalna simulacija moždane kore pruža istraživačima jedinstvenu priliku da testiraju više hipoteza bez potrebe za stvarnim uzorcima tkiva. Ovi modeli mogu pružiti rane uvide u to kako nastaju moždani poremećaji prije nego se simptomi pojave, kao i omogućiti sigurne metode za procjenu potencijalnih tretmana.

Fugaku: superračunar iza postignuća

“Fugaku” je razvijen u saradnji između Riken instituta i Fujitsu-a, i predstavlja vrhunac razvoja računalne tehnologije. Računar se odlikuje sposobnošću obrade ogromnih količina podataka kroz 158,976 procesorskih jedinica. “Fugaku” se koristi u mnogim oblastima računarskih nauka, kao što su astronomija, meteorologija i razvoj lijekova.

“Fugaku” pruža idealno okruženje za simulaciju nervnih krugova, čime se povećava sposobnost naučnika da precizno razumiju nervnu strukturu i električne procese u mozgu.

Od bioloških podataka do živih digitalnih modela

Tim se oslanjao na napredne alate kao što je alat za modeliranje mozga Allen Instituta za pretvaranje bioloških podataka u digitalni model kore. Korištenjem “New Light” alata, matematičke jednačine su pretvorene u virtualne nervne ćelije sposobne za interakciju poput pravih ćelija. Ova simulacija nalikuje posmatranju živog nervnog aktivnosti, reproducirajući fine detalje nervne strukture i električnih signala.

Ovo postignuće predstavlja početni korak ka postizanju većeg cilja izgradnje preciznih modela ljudskog mozga, otvarajući vrata ka dubljem razumijevanju ljudskog mozga.

Zaključak

Ovo pionirsko postignuće u simulaciji moždane kore ističe ogromne mogućnosti koje superračunanje pruža u oblasti neuroznanosti. Kroz ovu međunarodnu saradnju, naučnici se približavaju izgradnji sveobuhvatnih i preciznih modela mozga, što najavljuje novu eru naučnog razumijevanja ljudskog mozga i njegovih sposobnosti. Ovaj rad odražava brzi napredak u računalnoj tehnologiji i njenoj upotrebi u rješavanju složenih problema koji su ranije izgledali nemogući.