Jednostavno rečeno
Poređenje američkih saveznih država pokazuje da ljudi u državama koje su glasale za Trumpa u prosjeku češće umiru nego u državama koje su glasale za Harris. Razlika se vidi kod bolesti srca i raka, a ne samo tokom pandemije. Ipak, glasanje samo po sebi ne uzrokuje bolest, a predoziranja pokazuju drugačiji obrazac.
Razlika koja se nije pojavila preko noći
Podaci ukazuju na promjenu koja se postepeno širila tokom više godina, a ne na kratkotrajan šok povezan s jednim izborima. Godine 2001. stopa smrtnosti prilagođena dobi u okruzima u kojima je republikanski kandidat osvojio najveći udio glasova bila je tek oko 2% viša nego u okruzima naklonjenim demokratskom kandidatu. Do 2019. relativna razlika porasla je na 16,1%.
Razlika se povećala ne samo zato što je u jednoj grupi smrtnost rasla već i zato što je u okruzima s republikanskom većinom opadala sporije. Između 2001. i 2019. stopa je u tim okruzima pala za 11,1%, dok je u okruzima s demokratskom većinom zabilježen pad od 21,9%. Ovakvo udaljavanje pokazuje da koristi od napretka u produženju života nisu stizale do svih područja istom brzinom.
U novijoj analizi istraživački tim uporedio je broj umrlih na 100.000 stanovnika, uz uvažavanje razlika u dobnom sastavu stanovništva. Upoređene su savezne države u kojima je većina glasala za Trumpa na izborima 2024. s onima u kojima je većina glasala za Kamalu Harris, a praćeno je razdoblje od 2016. do 2024. Takva podjela opisuje rezultat glasanja na nivou države. Ona ne znači da svi njeni stanovnici imaju isto političko opredjeljenje niti da stranačka pripadnost pojedinca određuje njegovo zdravlje.
Viša stopa i nakon najtežeg perioda pandemije
Kada je Trump prvi put pobijedio na predsjedničkim izborima, 2016. godine, stopa smrtnosti od svih uzroka iznosila je 776 na 100.000 stanovnika u državama koje su 2024. glasale za njega. U državama koje su glasale za Harris iznosila je 664. To znači da je stopa u prvoj grupi bila viša za 17%.
Razlika je ostala velika i 2024. godine: u državama koje su glasale za Trumpa zabilježena su 774 umrla na 100.000 stanovnika, a u državama koje su glasale za Harris 649. Stopa u prvoj grupi bila je, dakle, 19,2% viša nego u drugoj. Zanimljivo je da se vrijednost za države koje su glasale za Trumpa 2024. malo razlikovala od one iz 2016, dok je u drugoj grupi opala. Zato se jaz između grupa povećao i bez sličnog skoka ukupne stope u prvoj grupi.
Razlika je bila još veća 2021. godine, dobrim dijelom zbog različitog kretanja smrtnosti od bolesti COVID-19. U državama koje su kasnije glasale za Harris smrtnost od te bolesti dostigla je vrhunac 2020, s 86 umrlih na 100.000 stanovnika. U državama koje su glasale za Trumpa broj umrlih nastavio je rasti i tokom 2021, kada je dosegao 122 na 100.000. Pandemija je tako produbila razlike, ali sama ne objašnjava zašto su one ostale prisutne i nakon njenog najtežeg talasa.
Hronične bolesti pokazuju da nejednakost traje
Poređenje smrtnosti od bolesti srca i raka pomaže da se provjeri je li ukupna razlika samo posljedica dugotrajnog uticaja bolesti COVID-19. Rezultati pokazuju da se jaz javlja i kod važnih uzroka smrti koji nisu ograničeni na pandemiju. Od 2016. do 2024. smrtnost od bolesti srca smanjila se za 9,1% u državama koje su glasale za Harris, dok je u državama koje su glasale za Trumpa pad iznosio samo 2,9%.
Sličan obrazac zabilježen je i kod raka, premda su procenti bili drugačiji: smrtnost je u prvoj grupi pala za 12,9%, a u drugoj za 9,1%. Ove brojke ne znače da je stanovnicima neke države unaprijed određeno kakav će biti njihov zdravstveni ishod. One pokazuju da smanjenje smrtnosti nije napredovalo jednako u obje grupe. Budući da se razlika vidi i kod hroničnih bolesti, za njeno objašnjenje potrebno je razmotriti prevenciju, liječenje i životne uslove, a ne govoriti samo o godinama pandemije.
Na mogućnost da se bolesti srca i rak spriječe, rano otkriju ili uspješno liječe utiče mnogo povezanih okolnosti. Redovan pristup zdravstvenoj zaštiti, mogućnost obavljanja preventivnih pregleda i sposobnost da se podmire troškovi liječenja mogu uticati na to kada će bolest biti otkrivena i kakav će biti ishod. Važni su i društveni faktori, poput obrazovanja i prihoda, dostupnosti zdrave hrane i pristupa internetu. Objavljeno poređenje bilježi razlike, ali ne utvrđuje koliki je doprinos svakog od tih faktora. Zato ga treba posmatrati kao prikaz problema, a ne kao dokaz da postoji jedan jedini uzrok.
Predoziranja prate drugačiji obrazac
Smrti od predoziranja ne prate isti obrazac kao ukupna smrtnost ili smrtnost od bolesti srca i raka. Godine 2016. smrtnost od predoziranja bila je za 18% viša, odnosno za 3,4 umrla na 100.000 stanovnika viša u državama koje su kasnije glasale za Trumpa nego u državama koje su glasale za Harris. U narednim godinama promijenilo se to u kojoj je grupi stopa bila viša.
Smrtnost od predoziranja u državama koje su glasale za Trumpa dostigla je vrhunac 2021. godine, s 35 umrlih na 100.000 stanovnika. U državama koje su glasale za Harris vrhunac je nastupio godinu kasnije, 2022, i iznosio je 32,5 na 100.000. Od 2023. procijenjena stopa u grupi država koje su glasale za Trumpa bila je niža nego u grupi država koje su glasale za Harris. Godine 2024. razlika je bila veoma mala: stopa je bila oko 2% viša, odnosno za 0,4 umrla na 100.000 stanovnika viša u državama koje su glasale za Harris.
Ova promjena podsjeća da kriza povezana s drogama nije ograničena na jedno područje ili jednu vrstu zajednice. Problem se proširio i zadržao u priobalnim i urbanim područjima, kao i u ruralnim i industrijskim krajevima s kojima se ranije često povezivao. Različiti pristupi smanjenju štete povezane s upotrebom droga i provođenju zakona utiču na oblikovanje javnih politika, ali same brojke ne mogu pokazati koja je konkretna politika dovela do promjene stopa.
Zdravstveno osiguranje i uslovi koji utiču na njega
Jedan od pravaca za dalja istraživanja jesu razlike u politikama koje određuju pristup osiguranju i liječenju. Širenje programa Medicaid, u skladu sa Zakonom o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti, povezano je s manjom smrtnošću. Ipak, 10 saveznih država nije proširilo program, a svih 10 glasalo je za Trumpa na izborima 2024. godine. Ova podudarnost ne dokazuje da je izostanak proširenja jedini razlog razlike u smrtnosti, ali pokazuje zašto je osiguranje važno razmotriti u potrazi za uzrocima na koje je moguće uticati.
Gubitak zdravstvenog osiguranja tokom ponovne provjere ispunjavanja uslova za Medicaid bio je veći u državama koje nisu proširile program. Uslovi vezani za zaposlenje ili postupak obnove prava na osiguranje mogu dovesti do prekida osiguranja osobama kojima je potrebna redovna zdravstvena zaštita. To je naročito važno kod praćenja hroničnih bolesti, jer odlaganje pregleda ili liječenja s vremenom može imati sve veće posljedice.
Ruralne zajednice suočavaju se i s drugim teškoćama, uključujući otežan pristup zdravstvenim uslugama i nesrazmjerno često zatvaranje bolnica. Zbog toga put do liječenja može biti duži, a izbor manji kada je potrebna hitna pomoć ili pregled kod specijaliste. Ipak, ruralna područja nisu sva ista, kao što ni stanovnici jedne savezne države ne čine jedinstvenu zajednicu. Zato nije opravdano cijelu državu svesti na jednu političku boju niti pretpostaviti da se svako područje suočava s istim preprekama.
Povjerenje i obrazovanje dio su zdravstvenog okruženja
Na zdravlje utiču i ono što ljudi uče te mogućnosti koje imaju u svakodnevnom životu. Obrazovanje je povezano s faktorima koji mogu promijeniti zdravstvene rizike, od pušenja i gojaznosti do rizika od bolesti srca i učestalosti preventivnih pregleda. Ekonomske mogućnosti, pristup zdravoj hrani i internetu, kao i informacije koje ljudi dobijaju putem medija i popularne kulture, mogu vremenom uticati na njihovo zdravstveno ponašanje.
Razlike zabilježene tokom pandemije bolesti COVID-19 otvaraju i pitanje prati li slabljenje povjerenja u javno zdravstvo i zdravstvenu zaštitu sve više političku podjelu. Razlike u stopama vakcinacije između država koje su glasale za Trumpa i onih koje su glasale za Harris jasan su pokazatelj da se preventivno ponašanje sve više razlikovalo. Da bi se taj obrazac objasnio, potrebno je razumjeti izvore povjerenja i informacija, kao i iskustva ljudi s institucijama, a ne samo kriviti jednu političku grupu.
Ovi nalazi pokazuju zašto je važno razlikovati povezanost od uzročno-posljedične veze. Države sa sličnim obrascima glasanja mogu biti slične i po drugim obilježjima, kao što su raspored stanovništva, dostupnost zdravstvenih usluga i ekonomski uslovi. Poređenje zato ne govori da glasanje uzrokuje smrt niti dokazuje da jedna politika objašnjava razlike. Ono ukazuje na obrazac koji treba detaljnije istražiti, uz analize zajednica, uzroka smrti i dostupnih resursa.
Zaključak
Podaci za period od 2016. do 2024. pokazuju da je stopa smrtnosti od svih uzroka ostala viša u državama koje su glasale za Trumpa nego u onima koje su glasale za Harris. Razlika se povećala sa 17% u 2016. na 19,2% u 2024, a bila je još veća 2021. zbog različitog broja umrlih od bolesti COVID-19. Smrtnost od bolesti srca i raka brže je opadala u grupi država koje su glasale za Harris. Nasuprot tome, stope smrtnosti od predoziranja približile su se, a do 2024. bile su neznatno više u toj grupi.
Poređenje su pripremili Brandon Yan, ljekar i istraživač javnog zdravstva povezan s Philip R. Lee Institute for Health Policy Studies pri University of California, San Francisco, Maddy Feldman, studentica medicine na tamošnjem medicinskom fakultetu, te Renee Y. Hsia, profesorica i zamjenica voditelja odjela za istraživanje zdravstvenih usluga u tamošnjem odjelu hitne medicine. Nalaze treba posmatrati kao upozorenje na razlike koje je moguće smanjiti, a ne kao trajnu presudu državama koje glasaju za republikance ili demokrate. Bolji pristup dostupnoj zdravstvenoj zaštiti, jače usluge u ruralnim područjima i podrška mentalnom zdravlju, smanjenje obrazovnih razlika i izgradnja povjerenja u javno zdravstvo mogu pomoći u sprečavanju smrti koje se mogu izbjeći, bez obzira na političku mapu glasanja.