Jednostavno rečeno
Boehringer Ingelheim i kineska kompanija Sino Biopharmaceutical udružuju snage u razvoju šest mogućih novih lijekova protiv raka. Kineska kompanija vodit će rani dio rada, a njemačka bi kasnije mogla preuzeti razvoj, proizvodnju i prodaju nekih lijekova. Dogovor bi mogao vrijediti više od 7,3 milijarde dolara, ali samo ako se u budućnosti ispune određeni ciljevi; taj iznos nije zagarantovan.
Dogovor proširuje saradnju započetu 2024. godine
Ovo nije prvi zajednički projekat kompanija Boehringer Ingelheim i kineske grupe Sino Biopharmaceutical, poznate pod skraćenicom SBP Group. U aprilu 2024. godine započele su saradnju u oblasti liječenja raka, koja je obuhvatila tri lijeka koje je razvijao Boehringer Ingelheim, dok je SBP Group preuzela njihov dalji razvoj. Novi dogovor dodaje još šest programa. Zasniva se na modelu s više programa, koji njemačkoj kompaniji daje mogućnost da u kasnijim fazama preuzme prava, umjesto da od početka automatski preuzme sve komercijalne obaveze.
Šest novih programa dolazi iz kompanija koje pripadaju grupi SBP. Pet ih potiče iz kompanije LaNova Medicines, koja je u potpunom vlasništvu grupe, a šesti iz kompanije Beijing Tide Pharmaceutical. U objavi nisu navedeni ciljevi programa ni nazivi kandidata za lijekove. Zato se na osnovu dostupnih podataka ne može pouzdano zaključiti da je svaki program usmjeren na određenu vrstu raka niti da su svi kandidati dostigli istu fazu razvoja.
Kompanije su opisale saradnju kao spoj kineskih platformi i iskustva u ranim fazama razvoja s globalnim kapacitetima Boehringer Ingelheima u istraživanju raka i razvoju lijekova. Tako rad na kandidatima može početi u okruženju s iskustvom u ranim fazama, a kasnije se, ako se pokaže da podaci opravdavaju nastavak rada, mogu iskoristiti šira mreža i kapaciteti za klinički razvoj, proizvodnju i plasman na tržište.
Kako lijekovi stižu do tumora ili podstiču imunitet?
Jedna od dvije tehnologije na koje se saradnja usmjerava zasniva se na antitijelima povezanim s lijekom, poznatim po skraćenici ADC. Jednostavno rečeno, riječ je o antitijelu koje prepoznaje molekularnu oznaku na ćeliji raka i za koje je vezana određena količina lijeka. Cilj je da takvo usmjeravanje pomogne lijeku da stigne do ćelija koje treba napasti, umjesto da se oslanja na manje ciljano djelovanje. Uspjeh ovog pristupa zavisi od osobina svakog kandidata, uključujući preciznost prepoznavanja cilja, sigurnost lijeka koji se prenosi i odgovarajuću dozu. U objavi se ne navodi da je ijedan od šest programa već ispunio te uslove.
Druga tehnologija su takozvani aktivatori T-ćelija, odnosno TcE. Ovi molekuli povezuju ćeliju imunološkog sistema, odnosno T-ćeliju, s ćelijom tumora. Tako se T-ćelija približava kancerogenoj ćeliji i podstiče da je napadne. Ovaj pristup razlikuje se od prenošenja lijeka pomoću antitijela, iako se u oba slučaja koriste molekuli dizajnirani tako da prepoznaju određene ciljeve. Primjena oba pristupa daje programima različite načine djelovanja protiv raka, ali sama po sebi ne dokazuje da su klinički djelotvorni.
Boehringer Ingelheim opisuje svoj rad na liječenju raka kao spoj terapija usmjerenih na kancerogene ćelije i imunoterapija. U tom kontekstu, šest novih programa moglo bi proširiti skup kandidata za lijekove, koristeći različite molekularne ciljeve i platforme. Ipak, važno je naglasiti da je riječ samo o mogućnosti: novi kandidati još su u pretkliničkoj fazi. U objavi nema rezultata ispitivanja na ljudima za tih šest programa niti garancije da će svi stići do ispitivanja na pacijentima.
Ko finansira razvoj i ko može dobiti prava?
Prema dogovoru, SBP Group nadgledat će rani razvoj programa. Nakon dostizanja kliničkih ciljeva, koji nisu detaljno navedeni u objavi, Boehringer Ingelheim može odlučiti da iskoristi opcije za sticanje isključivih prava na razvoj, proizvodnju i prodaju. Takav dogovor njemačkoj kompaniji omogućava da procijeni svaki program u određenim fazama prije nego što preuzme odgovornost za napredniji razvoj, dok kineska grupa dobija jasno određenu ulogu u početnom radu.
Područja na kojima bi se mogla ostvarivati prava razlikuju se od programa do programa. Za četiri od ukupno šest programa prava bi mogla obuhvatati tržišta izvan Kine, Hong Konga i Makaa, dok bi za preostala dva mogla biti globalna. To ne znači da su proizvodi već dostupni na tim tržištima. Riječ je o mogućim granicama prava koja bi Boehringer Ingelheim mogao dobiti ako iskoristi opcije u skladu s uslovima dogovora.
Najavljene isplate obuhvataju 358 miliona dolara, koje bi trebalo platiti unaprijed i u bliskoj budućnosti, kao i do 7 milijardi dolara, čija isplata zavisi od ostvarivanja različitih ciljeva. Ti ciljevi uključuju korištenje opcija, napredak u razvoju, dobijanje regulatornih odobrenja i komercijalne rezultate. Najviši navedeni iznos, dakle, nije fiksna suma koju će kompanija odmah isplatiti. To je mogući maksimum koji zavisi od budućih rezultata i događaja. Boehringer Ingelheim pristao je i na postepene tantijeme povezane s prodajom mogućih proizvoda ako stignu na tržište.
Kada se saberu početne i uslovljene isplate, ukupna vrijednost dogovora mogla bi premašiti 7,358 milijardi dolara, uz moguće tantijeme vezane za prodaju. Iznosi pokazuju koliki su komercijalni i naučni ulozi, ali ne znače da će svih šest lijekova uspjeti niti da će biti isplaćen puni iznos. Svaki program mora proći kroz istraživanje i razvoj, klinička ispitivanja i regulatornu procjenu prije nego što bi mogao postati dostupan kao terapija.
Kina u središtu strategije inovacija
Dogovor je dio nastojanja Boehringer Ingelheima da ojača veze s kineskim sistemom inovacija u razvoju lijekova. U oktobru je kompanija otvorila centar za istraživanje i razvoj u području Zhangjiang u Šangaju. Prema njenoj objavi, centar treba proširiti kapacitete za rani klinički razvoj i vanjske inovacije, kao i povezati globalnu mrežu za istraživanje i razvoj s kineskim inovacijama.
Nova saradnja pokazuje kako globalne farmaceutske kompanije mogu kroz partnerstva proširiti izvore kandidata za liječenje, umjesto da se oslanjaju samo na programe koje razvijaju unutar vlastitih ustanova. U ovom slučaju, kompanije iz kineske grupe donose programe, platforme i iskustvo iz ranih faza, dok Boehringer Ingelheim može omogućiti širi globalni razvoj ako iskoristi ugovorene opcije. Praktični detalji pojedinačnih programa, kao što su njihovi molekularni ciljevi i planovi kliničkog razvoja, nisu objavljeni u dostupnim informacijama.
Predsjednica SBP Group, Teresa Tse, opisala je saradnju kao važan korak u međunarodnoj strategiji grupe i kao odraz povjerenja u njene naučne kapacitete u oblasti naprednih terapija protiv raka. Navela je i da grupa želi proširiti mrežu globalnih partnera i doprinijeti međunarodnoj zdravstvenoj zaštiti inovacijama iz Kine. Te izjave govore o ambicijama i smjeru u kojem kompanije žele ići, ali nisu rezultati koji dokazuju da će kandidati za lijekove uspjeti ili stići do pacijenata.
Tri lijeka iz ranije saradnje pokazuju širinu istraživanja
Tri lijeka obuhvaćena prvom saradnjom, pokrenutom 2024. godine, pomažu da se razumije koliko su različita istraživanja koja povezuju dvije kompanije. Ipak, oni su odvojeni od šest novih kandidata, koji su još u pretkliničkoj fazi. Jedan od ranijih lijekova je brigimadlin, poznat i kao BI 907828, koji djeluje na interakciju proteina MDM2 i p53. Prema dostupnim informacijama, Boehringer Ingelheim obustavio je njegov razvoj za sve indikacije godinu prije objave, nakon neuspjeha ispitivanja Brightline-1 faze II/III. U ispitivanju je učestvovalo 400 pacijenata s dobro diferenciranim liposarkomom. Lijek nije ostvario cilj u pogledu preživljenja bez napredovanja bolesti u poređenju s doksorubicinom.
Obrixtamig, odnosno BI 764532, dvosmjerni je molekul koji prepoznaje DLL3 i istovremeno djeluje na CD3 na T-ćelijama. Pripada grupi aktivatora T-ćelija. Ispituje se u ispitivanju DAREON-5 faze II, u kojem se procjenjuje doza i ispitivanje proširuje na pacijente s mikrocelularnim rakom pluća koji se vratio ili ne reaguje na liječenje, kao i na pacijente s ekstratorakalnim neuroendokrinim rakom i krupnoćelijskim neuroendokrinim rakom pluća. Boehringer Ingelheim objavio je i pozitivne podatke iz ispitivanja DAREON-9 faze Ib, u kojem je obrixtamig ispitivan u kombinaciji s topotekanom kod odraslih s mikrocelularnim rakom pluća u opsežnom stadiju. U objavi nisu navedeni brojčani podaci o veličini poboljšanja.
Treći lijek, zongertinib, selektivni je inhibitor receptora HER2 koji se kovalentno veže za njegovu tirozin-kinaznu domenu. Djeluje i na receptore s mutacijama, uključujući mutaciju u egzonu 20. Procjenjuje se u ispitivanju Beamion LUNG-3 faze III, u kojem se poredi sa standardnom adjuvantnom terapijom kod odraslih čiji su tumori u potpunosti hirurški odstranjeni. Ispitivanje obuhvata pacijente sa stadijima od II do IIIB nemikrocelularnog raka pluća i aktivirajućim mutacijama u tirozin-kinaznoj domeni receptora HER2. Ovi primjeri pokazuju da su raniji programi saradnje obuhvatali različite ciljeve i vrste terapija, ali ne otkrivaju identitet šest novih programa.
Reakcija tržišta i granice zaključivanja
Objava je brzo uticala na trgovanje dionicama SBP Group na berzi u Hong Kongu. Cijena dionica porasla je za oko 5%, sa 4,885 hongkonških dolara, odnosno približno 61 američki cent, na 5,15 hongkonških dolara, odnosno oko 65 američkih centi. Boehringer Ingelheim je privatna kompanija, pa se njenim dionicama ne trguje na berzi i nema tržišne cijene s kojom bi se mogla uporediti reakcija ulagača na saradnju.
Rast cijene dionica može se tumačiti kao reakcija tržišta na najavu velike saradnje, s obzirom na njen mogući finansijski obim i broj programa. To, međutim, nije naučna procjena vjerovatnoće da će lijekovi uspjeti. Ulagači mogu reagovati na mogućnosti finansiranja, partnerstva i buduća prava na razvoj, dok se terapija može procijeniti tek na osnovu laboratorijskih i kliničkih podataka te detaljnih informacija o koristima i rizicima. U objavi nema dovoljno podataka da bi se procijenile šanse za uspjeh svakog od šest kandidata.
Zaključak
Dogovor između Boehringer Ingelheima i SBP Group dodaje šest pretkliničkih bioloških programa saradnji započetoj 2024. godine. Njemačkoj kompaniji daje moguće opcije za sticanje isključivih prava na razvoj, proizvodnju i prodaju, zavisno od programa i područja. Početna isplata i isplate koje bi uslijedile u bliskoj budućnosti iznose 358 miliona dolara, a uslovljene isplate mogle bi doseći 7 milijardi dolara, uz postepene tantijeme ako kandidati postanu proizvodi koji se prodaju. Saradnja pokazuje namjeru kompanija da povežu kineske platforme s globalnim iskustvom u razvoju lijekova i prošire istraživanja antitijela povezanih s lijekovima i aktivatora T-ćelija. Ipak, put od laboratorije do liječenja pacijenata dug je: novi programi još nisu izašli iz pretkliničke faze, a njihova medicinska vrijednost zavisit će od budućih ispitivanja, a ne od veličine finansijskog dogovora.