<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Matematika &#8211; Centar Znanja</title>
	<atom:link href="https://www.centarznanja.net/category/uncategorized-bs/matematika/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.centarznanja.net</link>
	<description>Samo naučne vijesti, bez politike, sporta ili zabave</description>
	<lastBuildDate>Sun, 27 Sep 2026 15:01:25 +0000</lastBuildDate>
	<language>bs-BA</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.2</generator>

<image>
	<url>https://www.centarznanja.net/wp-content/uploads/2023/08/favicon.png</url>
	<title>Matematika &#8211; Centar Znanja</title>
	<link>https://www.centarznanja.net</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Parthenon: Tajna zakrivljenosti koja zbunjuje naučnike</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/parthenon-tajna-zakrivljenosti-koja-zbunjuje-naucnike/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 22 Sep 2026 22:06:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Geologija]]></category>
		<category><![CDATA[Historija]]></category>
		<category><![CDATA[Matematika]]></category>
		<category><![CDATA[arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[nauka]]></category>
		<category><![CDATA[optika]]></category>
		<category><![CDATA[Parthenon]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=485348</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jednostavno rečeno Parthenon, drevni grčki hram, ima blagu zakrivljenost u svojoj osnovi. Neki misle da je to urađeno kako bi se stvorila optička iluzija da hram izgleda ravno. Međutim, nova istraživanja pokazuju da ta zakrivljenost nije vidljiva ljudskom oku s očekivane udaljenosti, pa bi razlog mogao biti praktičan ili estetski. Zagonetka Parthenona Parthenon je jedno&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/parthenon-tajna-zakrivljenosti-koja-zbunjuje-naucnike/">Parthenon: Tajna zakrivljenosti koja zbunjuje naučnike</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako umjetna inteligencija otkriva tajne matematičkih krivulja</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/kako-umjetna-inteligencija-otkriva-tajne-matematickih-krivulja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 16 Sep 2026 18:06:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Matematika]]></category>
		<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[eliptične krivulje]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[matematika]]></category>
		<category><![CDATA[nauka]]></category>
		<category><![CDATA[umjetna inteligencija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=467411</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jednostavno rečeno Zamislite da postoji jednostavna matematička formula koja krije složene tajne. Naučnici koriste umjetnu inteligenciju kako bi otkrili nove modele ovih formula, što im pomaže da bolje razumiju brojeve i kako se oni raspoređuju na matematičkim krivuljama. Matematičke tajne eliptičnih krivulja Eliptične krivulje su važan dio teorije brojeva i intrigiraju naučnike već dugo vremena.&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/kako-umjetna-inteligencija-otkriva-tajne-matematickih-krivulja/">Kako umjetna inteligencija otkriva tajne matematičkih krivulja</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako je nepoznati matematičar promijenio svijet brojeva</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/kako-je-nepoznati-matematicar-promijenio-svijet-brojeva/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 13 Sep 2026 02:06:15 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Matematika]]></category>
		<category><![CDATA[inovacija]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[matematika]]></category>
		<category><![CDATA[prosti brojevi]]></category>
		<category><![CDATA[Yi Tang Chang]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=457369</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jednostavno rečeno Yi Tang Chang, matematičar koji nije bio poznat široj javnosti, iznenadio je svijet kada je pronašao novo rješenje za staru matematičku zagonetku. Njegovo otkriće o razmacima između prostih brojeva otvorilo je nove horizonte u matematici, pokazujući da predan rad može donijeti nevjerojatne rezultate. Neočekivani uspon Yi Tang Changa U svijetu matematike, gdje dominiraju&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/kako-je-nepoznati-matematicar-promijenio-svijet-brojeva/">Kako je nepoznati matematičar promijenio svijet brojeva</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako je Ramanujan očarao svijet matematikom</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/kako-je-ramanujan-ocarao-svijet-matematikom/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 06 Sep 2026 06:06:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Historija]]></category>
		<category><![CDATA[Matematika]]></category>
		<category><![CDATA[Cambridge]]></category>
		<category><![CDATA[genijalnost]]></category>
		<category><![CDATA[Hardy]]></category>
		<category><![CDATA[matematika]]></category>
		<category><![CDATA[Ramanujan]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=441102</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jednostavno rečeno Ovaj članak govori o indijskom matematičaru Srinivasi Ramanujanu, koji je iz skromnih početaka u Indiji stigao do svjetske slave zahvaljujući svojim jedinstvenim matematičkim idejama. Njegova pisma britanskom matematičaru G. H. Hardyju otvorila su vrata velikim doprinosima u matematici, uprkos nedostatku formalnog obrazovanja. Početak u Indiji Ramanujan je rođen 1887. godine u gradu Erodu&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/kako-je-ramanujan-ocarao-svijet-matematikom/">Kako je Ramanujan očarao svijet matematikom</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako obična slika otkriva tajne matematike</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/kako-obicna-slika-otkriva-tajne-matematike/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 05 Sep 2026 18:05:53 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Matematika]]></category>
		<category><![CDATA[čvorovi]]></category>
		<category><![CDATA[grafovi]]></category>
		<category><![CDATA[matematika]]></category>
		<category><![CDATA[teorija]]></category>
		<category><![CDATA[zagonetke]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=439848</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jednostavno rečeno Ovaj članak govori o matematičkom izazovu kako objesiti sliku tako da padne ako se ukloni bilo koji od čavala koji je drže. Iako zvuči jednostavno, ovaj problem uključuje složene matematičke teorije i pomaže nam da bolje razumijemo matematiku. Izazov vješanja slike Matematičari su fascinirani pitanjem kako objesiti sliku tako da padne ako se&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/kako-obicna-slika-otkriva-tajne-matematike/">Kako obična slika otkriva tajne matematike</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako Tetris izaziva našu maštu: Riješite zagonetku uz malo matematike</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/kako-tetris-izaziva-nasu-mastu-rijesite-zagonetku-uz-malo-matematike/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 18 Aug 2026 14:07:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Matematika]]></category>
		<category><![CDATA[igra]]></category>
		<category><![CDATA[matematika]]></category>
		<category><![CDATA[oblici]]></category>
		<category><![CDATA[strategija]]></category>
		<category><![CDATA[Tetris]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=386189</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jednostavno rečeno U igri Tetris, igrači slažu razne oblike u pravokutni prostor. Međutim, jedan oblik, sličan slovu &#8220;T&#8221;, stvara problem u postizanju savršenog pravokutnika. Uklanjanjem ovog oblika, igrači mogu lakše složiti ostale oblike i postići savršeno uravnotežen pravokutnik. Popularnost Tetrisa Tetris je jedna od najpoznatijih igara na svijetu, koja od igrača zahtijeva brzo razmišljanje i&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/kako-tetris-izaziva-nasu-mastu-rijesite-zagonetku-uz-malo-matematike/">Kako Tetris izaziva našu maštu: Riješite zagonetku uz malo matematike</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zagonetka Pet Tačaka: Kako je Jednostavno Pitanje Promijenilo Matematiku</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/zagonetka-pet-tacaka-kako-je-jednostavno-pitanje-promijenilo-matematiku/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 10 Aug 2026 22:06:06 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Matematika]]></category>
		<category><![CDATA[istorija]]></category>
		<category><![CDATA[ljubav]]></category>
		<category><![CDATA[matematika]]></category>
		<category><![CDATA[teorija]]></category>
		<category><![CDATA[zagonetka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=357092</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jednostavno rečeno U tridesetim godinama prošlog vijeka, grupa studenata u Budimpešti raspravljala je o matematici. Jedna studentica postavila je jednostavno pitanje o pet tačaka na papiru, što je dovelo do velikih otkrića u matematici i razvoja teorije poznate kao Ramzijeva teorija. Ova teorija istražuje kako se red može pojaviti unutar haosa. Jednostavan izazov U Budimpešti&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/zagonetka-pet-tacaka-kako-je-jednostavno-pitanje-promijenilo-matematiku/">Zagonetka Pet Tačaka: Kako je Jednostavno Pitanje Promijenilo Matematiku</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Umjetna inteligencija: Genijalni matematičar ili plagijator?</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/umjetna-inteligencija-genijalni-matematicar-ili-plagijator/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 07 Aug 2026 06:06:06 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Matematika]]></category>
		<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[inovacije]]></category>
		<category><![CDATA[kontroverze]]></category>
		<category><![CDATA[matematika]]></category>
		<category><![CDATA[naučna poštenost]]></category>
		<category><![CDATA[umjetna inteligencija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=343537</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jednostavno rečeno Umjetna inteligencija može riješiti teške matematičke probleme, ali neki naučnici misle da ne poštuje uvijek pravila nauke. Postoji zabrinutost da AI koristi stare ideje bez priznanja. Iako AI može biti moćan alat, važno je da se pridržava akademskih standarda. Kontroverzne matematičke inovacije OpenAI je objavio deset novih dostignuća u matematici koristeći veliki jezički&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/umjetna-inteligencija-genijalni-matematicar-ili-plagijator/">Umjetna inteligencija: Genijalni matematičar ili plagijator?</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako AI mijenja pravila igre u nauci</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/kako-ai-mijenja-pravila-igre-u-nauci/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 01 Aug 2026 18:06:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Fizika]]></category>
		<category><![CDATA[Matematika]]></category>
		<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[AI]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[kvantno šifriranje]]></category>
		<category><![CDATA[nauka]]></category>
		<category><![CDATA[tehnologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=324301</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jednostavno rečeno Zamislite da umjetna inteligencija pomaže naučnicima u rješavanju složenih problema. To se već dešava, posebno u oblasti kvantnog šifriranja, gdje AI pomaže u pronalaženju novih rješenja. No, postavlja se pitanje: kako podijeliti zasluge za ovakva otkrića? AI i Kvantno Šifriranje Kvantno šifriranje je napredna oblast koja koristi specifična svojstva kvantne fizike za zaštitu&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/kako-ai-mijenja-pravila-igre-u-nauci/">Kako AI mijenja pravila igre u nauci</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako su Matematičke Pletenice Otkopčale Tajnu Staru Decenijama</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/kako-su-matematicke-pletenice-otkopcale-tajnu-staru-decenijama/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 29 Jul 2026 19:01:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Matematika]]></category>
		<category><![CDATA[matematika]]></category>
		<category><![CDATA[matrice]]></category>
		<category><![CDATA[nauka]]></category>
		<category><![CDATA[otkriće]]></category>
		<category><![CDATA[pletenice]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=305680</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jednostavno rečeno Matematičari su konačno riješili zagonetku starih pletenica. Otkrili su da pletenice sa četiri niti zadržavaju sve informacije, dok duže gube dio njih. Ovo otkriće može pomoći u razumijevanju složenih matematičkih problema i ima potencijalne primjene u raznim naučnim oblastima. Izazov u matematičkom predstavljanju pletenica Početkom 20. vijeka, njemački matematičar predstavio je novi način&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/kako-su-matematicke-pletenice-otkopcale-tajnu-staru-decenijama/">Kako su Matematičke Pletenice Otkopčale Tajnu Staru Decenijama</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
