<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Zdravlje &#8211; Centar Znanja</title>
	<atom:link href="https://www.centarznanja.net/category/uncategorized-bs/zdravlje/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.centarznanja.net</link>
	<description>Samo naučne vijesti, bez politike, sporta ili zabave</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Jul 2026 12:06:54 +0000</lastBuildDate>
	<language>bs-BA</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://www.centarznanja.net/wp-content/uploads/2023/08/favicon.png</url>
	<title>Zdravlje &#8211; Centar Znanja</title>
	<link>https://www.centarznanja.net</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Može li Melatonin Postati Novi Heroj u Borbi protiv Kronične Boli?</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/moze-li-melatonin-postati-novi-heroj-u-borbi-protiv-kronicne-boli/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 01 Jul 2026 10:06:30 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Mozak]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[bol]]></category>
		<category><![CDATA[liječenje]]></category>
		<category><![CDATA[melatonin]]></category>
		<category><![CDATA[sigurnost]]></category>
		<category><![CDATA[studija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=251797</guid>

					<description><![CDATA[<p>Melatonin je dugo smatran samo dodatkom prehrani za poboljšanje kvalitete sna, ali nedavna studija otkrila je sposobnost ovog jednostavnog hormona da radikalno promijeni pravila igre u liječenju kronične boli. Šta to čini ovaj kućni dodatak sposobnim da se takmiči s moćnim tradicionalnim lijekovima? Uloga Melatonina u Liječenju Boli Melatonin, poznat po svojoj sposobnosti regulacije ritma&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/moze-li-melatonin-postati-novi-heroj-u-borbi-protiv-kronicne-boli/">Može li Melatonin Postati Novi Heroj u Borbi protiv Kronične Boli?</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Da li je naša dominantna ruka zaista dominantna? Nova otkrića razotkrivaju mit</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/da-li-je-nasa-dominantna-ruka-zaista-dominantna-nova-otkrica-razotkrivaju-mit/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 01 Jul 2026 02:06:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Mozak]]></category>
		<category><![CDATA[Zajednica]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[alati]]></category>
		<category><![CDATA[dominacija]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[motoričke vještine]]></category>
		<category><![CDATA[rehabilitacija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=250927</guid>

					<description><![CDATA[<p>Oduvijek smo vjerovali da je preferencija korištenja jedne ruke nad drugom rezultat urođene nadmoći u vještinama, ali nedavna studija otkriva novu istinu: razlika u motoričkim vještinama između ruku nije urođena, već se oblikuje tokom života kroz interakciju s alatima. Preferencija ruku: biološki korijeni i motorička razlika Studija ukazuje na važnost razlikovanja dva pojma koja se&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/da-li-je-nasa-dominantna-ruka-zaista-dominantna-nova-otkrica-razotkrivaju-mit/">Da li je naša dominantna ruka zaista dominantna? Nova otkrića razotkrivaju mit</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Opasnost u prahu: Kako bakterija Clostridium botulinum prijeti našim najmlađima?</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/opasnost-u-prahu-kako-bakterija-clostridium-botulinum-prijeti-nasim-najmladima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 30 Jun 2026 14:06:15 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hemija]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[bakterije]]></category>
		<category><![CDATA[industrija]]></category>
		<category><![CDATA[mlijeko]]></category>
		<category><![CDATA[sigurnost]]></category>
		<category><![CDATA[trovanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=249916</guid>

					<description><![CDATA[<p>U posljednjim mjesecima, trovanje hranom uzrokovano bakterijom Clostridium botulinum postalo je zabrinjavajuće pitanje nakon što su zabilježeni slučajevi povezani s mlijekom za dojenčad. Iako se ulažu napori da se otkrije kontaminacija, izazov leži u otkrivanju ove opasne bakterije u suhim proizvodima. Izazovi u otkrivanju kontaminanata Bakterija koja uzrokuje trovanje hranom, Clostridium botulinum, je mikroorganizam poznat&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/opasnost-u-prahu-kako-bakterija-clostridium-botulinum-prijeti-nasim-najmladima/">Opasnost u prahu: Kako bakterija Clostridium botulinum prijeti našim najmlađima?</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Može li virus biti skriveni krivac za Parkinsonovu bolest?</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/moze-li-virus-biti-skriveni-krivac-za-parkinsonovu-bolest/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 30 Jun 2026 10:06:06 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Mozak]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[Dopamin]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[neurodegenerativne bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[Parkinsonova bolest]]></category>
		<category><![CDATA[virus]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=249191</guid>

					<description><![CDATA[<p>Parkinsonova bolest, koja pogađa više od 10 miliona ljudi širom svijeta, poznata je po postepenom uništavanju nervnih ćelija koje proizvode dopamin u mozgu. Ove ćelije su odgovorne za kontrolu pokreta i ravnoteže tijela, a njihovim gubitkom pacijenti pate od drhtanja, poteškoća u kretanju i poremećaja ravnoteže. Tokom godina, istraživači su se oslanjali na životinjske modele&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/moze-li-virus-biti-skriveni-krivac-za-parkinsonovu-bolest/">Može li virus biti skriveni krivac za Parkinsonovu bolest?</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kultura i Emocije: Kako Naša Okolina Oblikuje Naše Reakcije</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/kultura-i-emocije-kako-nasa-okolina-oblikuje-nase-reakcije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 30 Jun 2026 06:06:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Zajednica]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[emocije]]></category>
		<category><![CDATA[kultura]]></category>
		<category><![CDATA[odnosi]]></category>
		<category><![CDATA[razlike]]></category>
		<category><![CDATA[studija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=249026</guid>

					<description><![CDATA[<p>Kada vidimo voljenu osobu u tuzi ili nevolji, prirodna reakcija je pokušati je utješiti i učiniti da stvari izgledaju bolje. Međutim, nedavna studija preokreće ovu pretpostavku naglavačke, pokazujući da ovaj impuls nije univerzalan već je u velikoj mjeri pod utjecajem kulture. Kulturni Utjecaj na Regulaciju Emocija Studija pokazuje da različite kulture značajno utječu na način&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/kultura-i-emocije-kako-nasa-okolina-oblikuje-nase-reakcije/">Kultura i Emocije: Kako Naša Okolina Oblikuje Naše Reakcije</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako Male Imune Ćelije Mogu Promijeniti Tok Multipla Skleroze</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/kako-male-imune-celije-mogu-promijeniti-tok-multipla-skleroze/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 29 Jun 2026 22:06:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Mozak]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[biomarkeri]]></category>
		<category><![CDATA[mikroglija]]></category>
		<category><![CDATA[multipla skleroza]]></category>
		<category><![CDATA[tretmani]]></category>
		<category><![CDATA[upala]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=248131</guid>

					<description><![CDATA[<p>Multipla skleroza je hronična bolest koja pogađa centralni nervni sistem, ciljajući masni omotač mijelina koji štiti nervna vlakna. Posljedica ove bolesti je pogoršanje nervnih funkcija tijela, što dovodi do problema kao što su poteškoće u kretanju ili slab vid. Ali šta uzrokuje da se bolest razvija različito kod pojedinaca? Promjene u mikroglijalnim ćelijama Nedavna istraživanja&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/kako-male-imune-celije-mogu-promijeniti-tok-multipla-skleroze/">Kako Male Imune Ćelije Mogu Promijeniti Tok Multipla Skleroze</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Misterije Mozga: Da li Naš Um Radi Dok Spavamo?</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/misterije-mozga-da-li-nas-um-radi-dok-spavamo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 29 Jun 2026 18:06:04 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Mozak]]></category>
		<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[anestezija]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[mozak]]></category>
		<category><![CDATA[neuronauka]]></category>
		<category><![CDATA[svijest]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=247286</guid>

					<description><![CDATA[<p>U svijetu neuroloških istraživanja, nova otkrića pokazuju sposobnost mozga da funkcioniše čak i u stanju nesvijesti, što podstiče naučnike da preispitaju sam koncept svijesti. Nedavna studija je pokazala da mozak ostaje aktivan i nastavlja obrađivati informacije tokom opće anestezije, stanja za koje se ranije smatralo da zaustavlja većinu moždanih funkcija. Aktivnost Mozga Tokom Anestezije: Nova&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/misterije-mozga-da-li-nas-um-radi-dok-spavamo/">Misterije Mozga: Da li Naš Um Radi Dok Spavamo?</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Može li slušni aparat spasiti vaš mozak od demencije?</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/moze-li-slusni-aparat-spasiti-vas-mozak-od-demencije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 28 Jun 2026 10:06:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Mozak]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[demencija]]></category>
		<category><![CDATA[epilepsija]]></category>
		<category><![CDATA[gubitak sluha]]></category>
		<category><![CDATA[kognitivna rezerva]]></category>
		<category><![CDATA[slušni aparati]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=243922</guid>

					<description><![CDATA[<p>Gubitak sluha se već dugo smatra promjenjivim faktorom rizika za demenciju, ali pitanje koje izaziva raspravu je: mogu li slušni aparati zaista igrati ulogu u prevenciji mentalnog propadanja? Nedavna studija bavi se ovim pitanjem i otkriva intrigantnu i neočekivanu vezu između korištenja slušnih aparata i rizika od demencije kod određene grupe pacijenata. Epilepsija i gubitak&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/moze-li-slusni-aparat-spasiti-vas-mozak-od-demencije/">Može li slušni aparat spasiti vaš mozak od demencije?</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zašto se masnoće nakupljaju s godinama? Novi uvidi u starenje tijela!</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/zasto-se-masnoce-nakupljaju-s-godinama-novi-uvidi-u-starenje-tijela/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 28 Jun 2026 06:06:15 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Geni]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[masnoće]]></category>
		<category><![CDATA[matične stanice]]></category>
		<category><![CDATA[starenje]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=243757</guid>

					<description><![CDATA[<p>Poznato je da se tijelo mijenja s godinama, a jedan od najistaknutijih znakova tih promjena je nakupljanje masnoća u predjelu trbuha. Ali zašto se to događa? Znanstvenici iz istraživačkog centra City of Hope otkrili su nešto što bi moglo dublje objasniti ovu pojavu. Otkrivena je nova vrsta matičnih stanica koje igraju ključnu ulogu u stvaranju&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/zasto-se-masnoce-nakupljaju-s-godinama-novi-uvidi-u-starenje-tijela/">Zašto se masnoće nakupljaju s godinama? Novi uvidi u starenje tijela!</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Maslac ili Margarin: Koji je Kralj Kuhinje?</title>
		<link>https://www.centarznanja.net/maslac-ili-margarin-koji-je-kralj-kuhinje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ScienceInArabic]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 27 Jun 2026 14:06:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hemija]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[kemija]]></category>
		<category><![CDATA[kuhanje]]></category>
		<category><![CDATA[margarin]]></category>
		<category><![CDATA[maslac]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.science-in-arabic.com/?p=241955</guid>

					<description><![CDATA[<p>Maslac i margarin već dugo zauzimaju posebno mjesto u kuhinjama širom svijeta, kao osnovni sastojci u kuhanju i pečenju. No, pitanje koje se postavlja je: koji je bolji s aspekta zdravlja i kuhanja? U ovom članku, istražit ćemo kemijske razlike između maslaca i margarina i kako one utječu na njihovu upotrebu u kuhinji. Kemijski Sastav:&#8230;&#160;</p>
<p>&lt;p&gt;The post <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net/maslac-ili-margarin-koji-je-kralj-kuhinje/">Maslac ili Margarin: Koji je Kralj Kuhinje?</a> first appeared on <a rel="nofollow" href="https://www.centarznanja.net">Centar Znanja</a>.&lt;/p&gt;</p>
]]></description>
		
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
