Jednostavno rečeno
Jedan lijek koji se ispitivao protiv Alzheimerove bolesti nije uspio usporiti pogoršanje pamćenja i svakodnevnih sposobnosti pacijenata. Nakon te objave pale su dionice druge kompanije koja razvija lijek slične zamisli. Ipak, neuspjeh jednog lijeka ne dokazuje da će i drugi podbaciti: za to su potrebni rezultati njegovog ispitivanja.
Jedan rezultat uzdrmao je dionice konkurentske kompanije
U sedmici prije objavljivanja izvještaja dionice kompanije ProMIS Neurosciences naglo su pale. Ta kompanija razvija lijek usmjeren na amiloid kod osoba s Alzheimerovom bolešću. Pad je uslijedio nakon što je Acumen Pharmaceuticals objavio da njegov lijek, koji djeluje prema sličnom principu, u ispitivanju srednje faze nije uspio usporiti kognitivno ni funkcionalno pogoršanje u poređenju s placebom.
Kognitivno pogoršanje znači slabljenje sposobnosti povezanih s mišljenjem, pamćenjem i razumijevanjem. Funkcionalno pogoršanje odnosi se na sve veće teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Obje oblasti važne su pri procjeni liječenja Alzheimerove bolesti: cilj nije samo uticati na biološki pokazatelj u mozgu nego i pomoći pacijentima da što duže sačuvaju svoje sposobnosti.
Objava ne donosi brojčane podatke o tome koliko se stanje učesnika pogoršalo, koliko ih je učestvovalo, koliko je trajalo praćenje niti pojedinosti o ispitivanju. Zato se samo na osnovu dostupnih informacija ne može procijeniti veličina učinka niti utvrditi postoje li rezultati za pojedine grupe koje bi vrijedilo dodatno analizirati. Ono što je poznato jeste da, prema objavi kompanije, u toj studiji nije utvrđena razlika koja bi pokazala da lijek usporava pogoršanje mišljenja i svakodnevnih sposobnosti u odnosu na placebo.
Dionice koje su pale pripadale su kompaniji čiji lijek nije bio proglašen neuspješnim u sličnom ispitivanju. Tu se vidi razlika između kliničkog rezultata koji se odnosi na određeni lijek i reakcije investitora, koji mogu iznova procijeniti i druge kompanije iz slične oblasti ili sličnog razvojnog pravca. Takva reakcija može biti razumljiva kao izraz poslovnog opreza, ali nije neposredan medicinski dokaz o tome kako će proći drugi lijek.
Šta znači kada lijek djeluje na amiloid?
Amiloid je naziv za protein povezan s naslagama koje se uočavaju u mozgu mnogih osoba s Alzheimerovom bolešću. Neka istraživanja liječenja pokušavaju uticati na taj protein ili njegovo nakupljanje, uz nadu da bi se tako mogao promijeniti tok bolesti. Međutim, uvjerljiva biološka meta sama po sebi ne garantuje da će liječenje poboljšati život pacijenta. Najvažniji su rezultati ispitivanja na pacijentima, osmišljenih tako da prate konkretne promjene u njihovom zdravlju.
Važno je razlikovati djelovanje na isti biološki proces od toga da su dva lijeka istovjetna. Mogu se zasnivati na sličnoj općoj zamisli, ali to ne znači da su jednako napravljena, da imaju iste osobine ili da djeluju na potpuno isti način. Dostupne informacije ne sadrže dovoljno pojedinosti za precizno poređenje lijeka kompanije Acumen i lijeka kompanije ProMIS, naprimjer o njihovom sastavu, načinu vezivanja za metu ili načinu primjene. Zato opis da djeluju sličnim mehanizmom ne treba pretvarati u pretpostavku da je riječ o istom lijeku u dva oblika.
Čak i kad su dva lijeka usmjerena na istu biološku metu, ostaje mnogo otvorenih pitanja. Da li svaki od njih dopire do te mete u potrebnoj mjeri? Može li se kod pacijenata izmjeriti učinak? Ako se korist pokaže, hoće li biti dovoljno velika da nadjača djelovanje bolesti ili promijeni svakodnevni život pacijenata? Rezultat jednog ispitivanja ne daje odgovore na sva ta pitanja kada je riječ o drugom lijeku.
Negativan rezultat ne znači nužno da je time zaključena rasprava o svim pristupima usmjerenim na amiloid, kao što ni obećavajuća zamisao ne znači da će svaki lijek zasnovan na njoj uspjeti. Naučna procjena zahtijeva razmatranje podataka iz svakog ispitivanja zasebno, a ne oslanjanje samo na naziv područja ili sličnost cilja. Između tih krajnosti nalazi se mnoštvo pojedinosti koje mogu pomoći da se objasni zašto neki lijek uspije ili ne uspije.
Zašto je ProMIS osporio reakciju tržišta?
Neil Varma, izvršni direktor kompanije ProMIS, izjavio je da je pad dionica njegove kompanije, po njegovom mišljenju, bio pretjeran i neopravdan. Njegov prigovor odnosio se na zaključak da neuspjeh lijeka kompanije Acumen automatski najavljuje neuspjeh lijeka koji razvija ProMIS. Ipak, to je stav rukovodioca kompanije na koju se reakcija odnosi. Treba ga razumjeti kao njegovo tumačenje reakcije investitora, a ne kao potvrđen dokaz o djelotvornosti lijeka kompanije ProMIS.
Iz ugla kompanije, sama sličnost mehanizma možda nije dovoljna za procjenu njenog programa razvoja lijeka, posebno ako postoje razlike o kojima dostupne informacije ne govore. Investitori, s druge strane, rezultat kompanije Acumen mogu shvatiti kao razlog za oprez prema određenoj grupi lijekova, naročito kada kompanije djeluju u sličnim oblastima i imaju slične ciljeve. Međutim, signal koji navede nekoga da ponovo procijeni rizik nije dokaz o ishodu ispitivanja koje još nije objavljeno.
Ovaj spor pokazuje da dvije strane zapravo postavljaju različita pitanja. Investitori pokušavaju procijeniti rizike i buduću vrijednost kompanije, pa mogu reagovati na mogućnost da se slična prepreka pojavi u više srodnih programa. Istraživačima i ljekarima, međutim, potrebni su konkretni klinički podaci prije nego što mogu reći da li je određeni lijek koristan. Zato se cijena dionica može brzo promijeniti zbog očekivanja, dok medicinska procjena ostaje otvorena do pojave neposrednih rezultata.
Treba imati na umu i da izraz nagli pad opisuje kretanje cijene dionice, ali sam po sebi ne govori kolika je bila promjena, koliko je trajala ni da li odražava dugoročnu vrijednost kompanije. Dostupne informacije ne navode procenat pada niti podatke o trgovanju. Navođenje izmišljenog procenta ili preciznijeg finansijskog opisa išlo bi dalje od onoga što se na osnovu izvještaja može potvrditi.
Šta nam može reći ispitivanje srednje faze?
Klinička ispitivanja provode se kroz uzastopne faze, a svaka ima svoju ulogu u razvoju i procjeni lijeka. Oznaka da je ispitivanje kompanije Acumen bilo u srednjoj fazi smješta ga u razvojni program, ali sama po sebi ne otkriva sve o njegovom dizajnu niti pokazuje koliko se rezultati mogu primijeniti na druge grupe pacijenata. Dostupne informacije ne navode ni broj učesnika, njihovu dob, trajanje liječenja ni pojedinosti o korištenim mjerama.
Ako se u kliničkom ispitivanju ne pokaže da je lijek bolji od placeba prema određenom kliničkom ishodu, to znači da navedena studija nije ostvarila cilj kako je opisan u objavi. Bez šireg skupa podataka, međutim, nije moguće utvrditi zašto se to dogodilo. Uzrok bi mogao biti povezan s osobinama lijeka, dizajnom ispitivanja ili drugim faktorima. Dostupni izvori ovdje ne izdvajaju nijedno od tih objašnjenja, pa nijedno ne treba predstavljati kao utvrđenu činjenicu.
Važno je i da se rezultat jedne studije ne zamijeni konačnim sudom o svakom lijeku koji se razvija. Možda postoje druga ispitivanja ili dodatni podaci, ali informacije koje imamo ne govore pojedinosti o njima, pa se ne može pretpostaviti ni da postoje ni kakve su im rezultate donijeli. Ono što se može pouzdano reći ograničeno je na sljedeće: lijek kompanije Acumen u objavljenom ispitivanju srednje faze nije usporio kognitivno ni funkcionalno pogoršanje u odnosu na placebo.
Oprez u tumačenju ne umanjuje važnost rezultata. Eksperimentalni lijekovi ispituju se upravo zato da bi se provjerilo da li se razumna naučna zamisao pretvara u mjerljivu korist. Kada se tražena korist ne pokaže, to je važan podatak za pacijente, istraživače, kompanije i investitore. Ipak, rezultat ima najveću vrijednost kada se tumači u okviru onoga što zaista pokazuje, bez proširivanja zaključka na lijekove koje to ispitivanje nije obuhvatilo.
Medicinski dokazi i očekivanja investitora
U farmaceutskoj industriji klinički rezultati i tržišna očekivanja susreću se, ali se ne procjenjuju na isti način. Ispitivanje mjeri ishode kod pacijenata prema unaprijed utvrđenom planu, dok tržište procjenjuje mogućnosti: kolike su šanse da projekat uspije i kako nove vijesti mijenjaju očekivanja za budućnost? Zbog toga se posljedice jedne objave mogu proširiti i na kompanije koje je nisu objavile, ako investitori smatraju da se i one suočavaju sa sličnim rizikom.
Finansijska zabrinutost koja se proširi na druge kompanije ne znači da se na njih prenio i medicinski rezultat. Pad dionica kompanije ProMIS nakon objave kompanije Acumen ne dokazuje da je lijek kompanije ProMIS neuspješan. Isto tako, izjava izvršnog direktora da brani svoju kompaniju ne dokazuje da će njen lijek uspjeti. Oboje predstavlja reakciju ili stav u određenom trenutku razvoja; za odgovor o djelotvornosti potrebni su rezultati ispitivanja tog konkretnog lijeka.
Čitaocima može pomoći da razdvoje tri stvari: šta je kompanija Acumen objavila o svom ispitivanju, šta se dogodilo s dionicama kompanije ProMIS nakon objave i kako je rukovodilac kompanije ProMIS protumačio taj pad. Prvo je klinički rezultat koji se odnosi na lijek kompanije Acumen. Drugo je kretanje na tržištu koje se odnosi na drugu kompaniju. Treće je mišljenje rukovodioca o tome da li je reakcija investitora bila opravdana. Kada se sve to spoji u jednu tvrdnju, može se stvoriti utisak o čvršćoj uzročnoj vezi nego što je dostupne informacije podržavaju.
Ovaj primjer pokazuje i zašto treba obratiti pažnju na podatke koji nisu navedeni. Naučno poređenje traži pojedinosti o oba lijeka i njihovim ispitivanjima, a ne samo općenit opis da im je mehanizam sličan. Procjena finansijske vijesti zahtijeva podatke o dionicama i kompaniji, dok dostupni izvještaj ne navodi procenat pada ni podatke o trgovanju. Priznati granice informacija dio je pažljivog čitanja, a ne njegov nedostatak.
Šta treba pratiti u nastavku?
Kada je riječ o lijeku kompanije ProMIS, najvažniji će biti konkretni podaci o njemu kada postanu dostupni, a ne zaključci izvedeni iz rezultata konkurentskog lijeka. Pri razmatranju tih podataka treba pitati koje je ishode ispitivanje mjerilo, kolika je bila razlika između grupe koja je primala lijek i grupe s kojom se poredila te da li se promjena odnosila na mišljenje ili obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Trenutne informacije ne otkrivaju vremenski okvir ni pojedinosti o ispitivanjima kompanije ProMIS, pa se ne može navesti očekivani datum niti predvidjeti rezultat.
Rezultat kompanije Acumen treba ozbiljno uzeti u obzir u dosadašnjoj procjeni razvoja tog lijeka, ali mu ne treba pripisivati više nego što pokazuje. U objavi stoji da lijek u ispitivanju srednje faze nije usporio kognitivno i funkcionalno pogoršanje u odnosu na placebo. Međutim, dostupni materijal ne sadrži detaljne brojčane podatke potrebne za analizu uzroka rezultata, razlika među grupama učesnika ili drugih mjera.
Za javnost ova vrsta vijesti nosi važnu pouku: nada u novi lijek ne treba prerano postati obećanje, a neuspjeh jednog ispitivanja ne treba pretvoriti u sveobuhvatan sud o svakom lijeku koji ima sličan opći cilj. Najpažljivije je čitati vijest tako da se uvaži njena važnost, ali i jasno razdvoji ono što već znamo od onoga što još nije poznato.
Zaključak
Lijek kompanije Acumen nije uspio usporiti pogoršanje mišljenja i svakodnevnih sposobnosti kod osoba s Alzheimerovom bolešću u poređenju s placebom u ispitivanju srednje faze. Nakon objave naglo su pale dionice kompanije ProMIS, koja razvija lijek usmjeren na amiloid i čiji je mehanizam opisan kao sličan. Izvršni direktor Neil Varma smatrao je da je reakcija tržišta bila pretjerana, ali njegovo mišljenje ne određuje ishod lijeka njegove kompanije. Vijest se odnosi na ispitivanje kompanije Acumen, dok se uspjeh ili neuspjeh lijeka kompanije ProMIS ne može zaključiti samo na osnovu opće sličnosti. Dok ne budu dostupni podaci o tom lijeku, najpouzdaniji način da razumijemo priču jeste da odvojimo rezultate kod pacijenata od kretanja dionica i očekivanja investitora, bez pretjeranih zaključaka i predviđanja.