Jednostavno rečeno
Reid Wiseman, koji je predvodio let oko Mjeseca, preuzima važnu funkciju u ustanovi koja šalje robote da istražuju svemir. Njegovo iskustvo astronauta moglo bi pomoći timovima koji planiraju i vode takve misije. U međuvremenu, i ostali članovi posade Artemis 2 započinju nova poglavlja u karijeri.
Reid Wiseman bio je zapovjednik prve NASA-ine misije s ljudskom posadom koja je nakon više decenija obišla Mjesec. Ipak, neće nastaviti karijeru kao zapovjednik svemirskih letjelica. Umjesto toga, prelazi u drugu važnu ustanovu američkog svemirskog programa: Jet Propulsion Laboratory (JPL). Od 30. novembra bit će zamjenik direktora laboratorije i potpredsjednik California Institute of Technology (Caltech). To je sasvim drugačiji izazov od rada u svemirskoj letjelici: pomagati u vođenju ustanove koja osmišljava i upravlja robotskim misijama širom Sunčevog sistema.
Drugačija vrsta vođenja
Jet Propulsion Laboratory objavio je krajem oktobra 2026. da će Wiseman preuzeti novu funkciju i raditi pod vodstvom direktora laboratorije Davea Gallaghera. Njegove dužnosti obuhvatit će doprinos strateškom usmjeravanju ustanove, brigu o njenim resursima i podršku stalnom unapređenju rada. To ne znači da će Wiseman upravljati letjelicom prema nekoj planeti ili lično rukovoditi svemirskom sondom. Njegov posao bit će usmjeren na vođenje velike organizacije, u kojoj se moraju uskladiti različiti naučni i inženjerski timovi i njihove misije.
Ova promjena važna je zato što vođenje laboratorije ne podrazumijeva samo pravljenje planova i praćenje rokova. Ustanova koja razvija svemirske misije mora uskladiti ambiciozne naučne ciljeve s raspoloživim mogućnostima, a istovremeno održavati svoj rad i sposobnost da provodi projekte koji traju godinama. Wisemanovo iskustvo u letenju, testiranju i upravljanju timom astronauta moglo bi biti korisno u takvoj ulozi. Ipak, vođenje laboratorije koja radi na robotskim misijama bitno se razlikuje od zapovijedanja posadom u svemiru.
Direktor NASA-e Jared Isaacman opisao je Wisemana kao osobu koja spaja tehničku procjenu, operativno iskustvo i sposobnost vođenja. Smatra da bi te osobine mogle pomoći laboratoriji da pomjeri granice onoga što je moguće postići. Pohvala ima uporište u Wisemanovom dosadašnjem radu: bio je pilot i probni pilot u mornarici, kasnije je upravljao poslovima NASA-inog odjela za astronaute, a potom je zapovijedao misijom s ljudskom posadom koja je stigla u blizinu Mjeseca. Svako od tih iskustava pružilo mu je drugačiji pogled na rizike, donošenje odluka i timski rad koji omogućavaju svemirske misije.
Laboratorija koja istražuje svemir bez ljudi
Jet Propulsion Laboratory razlikuje se od ustanova koje se prvenstveno bave letovima astronauta. Riječ je o centru za istraživanje i razvoj koji finansira američka vlada, a kojim upravlja Caltech. Njegov rad u velikoj mjeri usmjeren je na istraživanje svemira bespilotnim letjelicama. Među najpoznatijim projektima povezanim s laboratorijom su marsovska vozila Perseverance i Curiosity, misija Europa Clipper, koja putuje radi istraživanja Jupiterovog mjeseca Evrope, te sonde Voyager, koje i dalje putuju kroz daleki svemir.
Laboratorija upravlja i NASA-inom Mrežom dubokog svemira, komunikacijskim sistemom koji omogućava slanje naredbi i primanje podataka od letjelica koje se nalaze daleko od Zemlje. Taj posao manje je vidljiv javnosti od prizora slijetanja na Mars, ali je neophodan. Daleka letjelica mora imati način da pošalje podatke o svojim otkrićima, kao i da primi upute za dalji rad. Tako laboratorija objedinjuje razvoj misija i upravljanje važnim dijelom komunikacijske infrastrukture koja povezuje NASA-u s njenim letjelicama širom Sunčevog sistema.
U tom kontekstu, Wisemanovo iskustvo s ljudskim posadama dopunjuje rad ustanove koja se oslanja na robote. Misije s ljudskom posadom zahtijevaju brze odluke i preciznu koordinaciju astronauta i timova na Zemlji. Robotske misije, s druge strane, često se odvijaju na velikim udaljenostima, uz kašnjenje u komunikaciji i rad koji se mora pažljivo isplanirati unaprijed. Ta iskustva nisu ista, ali pokazuju koliko može značiti Wisemanovo razumijevanje načina na koji se misije osmišljavaju prema potrebama ljudi koji u njima rade, kao i važnosti testiranja i pripreme za rad.
Od mornarice do svemirske stanice
Wiseman je odrastao u Baltimoreu, a služio je u američkoj mornarici, gdje je penzionisan u činu kapetana. Najprije je bio pilot, a zatim probni pilot. Taj posao podrazumijeva procjenu rada aviona i sistema u kontrolisanim uslovima te pažljivo praćenje načina na koji oprema i posada reaguju u različitim situacijama. Godine 2009. pridružio se NASA-inoj grupi astronauta, čime je njegov put iz vojne avijacije krenuo prema pripremama za svemirske misije.
U orbitu je prvi put stigao ruskom letjelicom Soyuz TMA-13M, koja ga je prevezla do Međunarodne svemirske stanice. Tamo je proveo 165 dana kao član ekspedicija 40 i 41, a obavio je i dvije svemirske šetnje u ukupnom trajanju od gotovo 13 sati. To iskustvo pokazuje šta sve obuhvata svakodnevni rad astronauta: boravak na stanici nije samo putovanje, već niz zadataka, eksperimenata i popravki, kao i rada izvan letjelice. Za sve to potrebni su obuka i dobra koordinacija.
Prije nego što je izabran za misiju Artemis 2, Wiseman je od decembra 2020. do novembra 2022. bio glavni astronaut NASA-e. Njegov posao uključivao je brigu o spremnosti posada, raspoređivanje astronauta na letove i sigurnost misija. U tom periodu prešao je s neposrednog učešća u misijama na pomaganje kolegama da se za njih pripreme. To iskustvo u upravljanju povezuje njegov raniji rad u orbiti s budućim odgovornostima u laboratoriji.
Let oko Mjeseca otvorio je vrata novom poglavlju
Prvog aprila Wiseman je s troje kolega poletio u letjelici Orion u sklopu misije Artemis 2. Posadu su činili NASA-ina astronautkinja Christina Koch, astronaut Kanadske svemirske agencije Jeremy Hansen i NASA-in astronaut Victor Glover. Njih četvero proveli su deset dana na misiji, tokom koje su obišli dalju stranu Mjeseca i zatim se vratili na Zemlju. Prema objavljenim informacijama o misiji, posada se udaljila od Zemlje više nego bilo koja ranija misija s ljudskom posadom. U saopćenju, međutim, nije navedena tačna udaljenost.
Artemis 2 nije uključivala slijetanje na Mjesec. Cilj misije bio je da se ispita let ljudi oko njega i pripremi put za naredne korake. Ipak, posada je doživjela i trenutke koji su za njene članove imali posebno lično značenje. Wiseman je govorio o prizoru Sunca koje nestaje iza Mjeseca, viđenom iz dubokog svemira — prizoru koji se ne može doživjeti na isti način posmatranjem sa Zemlje. Za njega taj pogled nije označio kraj puta, nego je dodatno učvrstio želju da doprinese istraživačkim projektima kojima teže Caltech i laboratorija.
Let oko Mjeseca pomaže da se razumije Wisemanov prelazak na novi posao, ali tu funkciju ne treba posmatrati samo kao simbolični nastavak lunarne misije. Artemis 2 bila je usmjerena na određeni let ljudi, dok se rad Jet Propulsion Laboratoryja odnosi na širok raspon robotskih misija i svemirskih komunikacija. Ipak, Wisemanovo iskustvo u upravljanju rizicima, pripremi za letove i radu u timovima s visokom stručnošću može biti važno za ustanovu u kojoj saradnja različitih stručnjaka ima ključnu ulogu.
Četvero članova posade mijenja karijerni smjer
Wiseman je posljednji član posade Artemis 2 koji je objavio gdje će nastaviti karijeru nakon povlačenja iz aktivnih svemirskih letova. U septembru su on i Glover objavili da prelaze u status počasnog astronauta, odnosno astronauta u rezervi, što znači da napuštaju aktivnu astronautsku službu. Glover je nakon toga prihvatio posao izvršnog savjetnika predsjednika California Polytechnic State University, poznatog kao Cal Poly, univerziteta na kojem je diplomirao.
Hansen je u julu najavio promjenu karijernog smjera, a zatim se pridružio rezervnom sastavu Kraljevskih kanadskih zračnih snaga. Koch se također povukla iz aktivnih svemirskih letova i imenovana je za vršiteljicu dužnosti zamjenice glavnog inženjera NASA-e. Tu će dužnost preuzeti prvog novembra. Njihovi novi putevi su različiti, ali svima je zajednički prelazak iz pripreme za svemirske misije u druge uloge, bilo u upravljanju, obrazovanju ili vojnoj službi.
Važno je razlikovati povlačenje iz aktivnih letova od potpunog odlaska iz svemirskog sektora. Wisemanova odluka ne znači da napušta istraživanje svemira; prelazi na položaj s kojeg može doprinositi radu koji omogućava misije. Karijerni putevi njegovih kolega također pokazuju da se iskustvo astronauta može primijeniti i izvan letjelice — u upravljanju inženjerskim poslovima, savjetovanju ili nastavku vojne službe. Ipak, svako od njih ima svoj put i njihove promjene ne treba posmatrati kao jedan te isti potez.
Šta bi imenovanje moglo značiti za misije laboratorije?
Imenovanje novog rukovodioca samo po sebi ne najavljuje konkretnu promjenu u planu neke misije. U objavi nisu izneseni detalji o tehničkim odlukama ni rokovima koji bi se mogli promijeniti nakon Wisemanovog dolaska. Jasno je da će njegovo iskustvo biti dio upravljanja ustanovom odgovornom za složen naučni rad — od vozila koja istražuju površinu Marsa do misija koje proučavaju mjesece udaljenih planeta i mreže koja prima signale letjelica iz dalekog svemira.
Njegov novi posao dolazi u vrijeme kada NASA nastavlja razvijati program Artemis. Agencija planira sredinom 2027. lansirati Artemis 3, probnu misiju u kojoj će učestvovati letjelica Orion i dva lunarna modula kompanija SpaceX i Blue Origin: Starship i Blue Moon. Ako se planovi budu ostvarivali kako je predviđeno, ta misija pripremit će put za Artemis 4, za koju je planirano da 2028. bude prvo slijetanje ljudi na Mjesec u sklopu programa. To su ciljani rokovi, a ne garancija da će se svaki korak odviti prema planu.
Povezanost s programom Artemis ne znači da će Wiseman s novog položaja upravljati lunarnim programom. Laboratorija u kojoj će preuzeti rukovodeću ulogu ima svoje zadatke i odgovornosti. Ipak, iskustvo s misije Artemis 2 daje mu neposredan uvid u ono što je potrebno za slanje ljudi u svemir, dok ga posao u Jet Propulsion Laboratoryju smješta u središte robotskog istraživanja. Spoj tih iskustava pruža rijedak pogled na različite strane istraživanja svemira: ljude koji putuju, robote koji odlaze na mjesta do kojih posada ne može stići i timove koji omogućavaju i jedno i drugo.
Zaključak
Od 30. novembra Reid Wiseman prelazi sa zapovijedanja letom oko Mjeseca na funkciju zamjenika direktora Jet Propulsion Laboratoryja i potpredsjednika Caltecha. Pod vodstvom direktora laboratorije Davea Gallaghera doprinosit će strateškom usmjeravanju i svakodnevnom radu ustanove. Njegov put obuhvatio je službu u mornarici, 165 dana na Međunarodnoj svemirskoj stanici, dvije svemirske šetnje koje su trajale gotovo 13 sati i, na kraju, desetodnevnu misiju Artemis 2. Dok sva četiri člana posade započinju nova poglavlja u karijeri, Wiseman će stečeno iskustvo usmjeriti na vođenje ustanove koja istražuje Sunčev sistem robotskim letjelicama i održava vezu s njima. Njegov prelazak pokazuje da se doprinos astronauta istraživanju svemira može nastaviti i nakon završetka aktivnih letova.