Nedavna studija pokazuje da zajednički život ima značajan utjecaj na dijeljenje mikroba među pojedincima, što otkriva kako se ove mikroskopske organizme prenose među nama i što to može značiti za naše zdravlje. Dok se ranije smatralo da je genetika glavni faktor sličnosti mikrobioma među ljudima, ova studija otkriva da fizička blizina i život pod istim krovom imaju mnogo veći utjecaj.
Kako zajednički život utječe na ljudski mikrobiom?
Istraživači sa Univerziteta u Trentu u Italiji proveli su studiju koja je obuhvatila 430 osoba iz 207 porodica u Italiji i Fidžiju, analizirajući metagenomske podatke usne šupljine i probavnog sistema. Otkrili su da pojedinci koji žive zajedno dijele mnogo veći postotak mikroba u poređenju s onima koji žive odvojeno, bez obzira na srodstvo. U prosjeku, ljudi koji žive zajedno dijele 19% sojeva crijevnog mikrobioma i 26% sojeva iz usne šupljine.
Uloga romantičnih veza u prijenosu mikroba
Primijećeno je da romantični parovi dijele veći postotak mikroba u usnoj šupljini zbog ljubljenja, a studija pokazuje da partneri razmjenjuju oko 44% oralnih sojeva, u poređenju sa 26% među osobama koje žive u istom domu bez romantične veze.
Veza između mikroba i hroničnih bolesti
Studija također istražuje vezu između širenja mikroba i određenih bolesti poput dijabetesa tipa 2 i raka. Pokazalo se da su prijenosniji mikrobni sojevi povezani s upalnim faktorima u tijelu, što povećava rizik od bolesti kao što su dijabetes i rak.
Utjecaj otkrića na buduće tretmane
Ova otkrića mogu pomoći u poboljšanju mikrobnih tretmana kao što su transplantacija fekalija i probiotički tretmani. Razumijevanjem kako se mikrobi prirodno prenose među ljudima, mogu se razviti ciljane solucije za učinkovitije liječenje mikrobioma.
Zaključak
Ova studija donosi nove uvide u to kako zajednički život utječe na ljudski mikrobiom, što bi moglo promijeniti način na koji razumijemo prijenos mikroba. Kroz ovo razumijevanje, mogu se razviti nove strategije za poboljšanje javnog zdravlja kroz učinkovitije upravljanje mikrobiomom.